Informativna katolička agencija objavila je članak o ovome događaju
“Nakon toga je održano pet predavanja na kojima su dotaknute neke koje se tiču djelovanja nekoć Bratovštine sv. Jeronima, a danas Zavoda sv. Jeronima. U prvom predavanju dr. Luka Špoljarić govorio je o strukturi ilirske nacionalne zajednice u Rimu u prvim desetljećima njezina postojanja (oko 1450-1480). Ona je bila sastavljena od običnog puka, klerika i redovnika te hodočasnika. Svi su oni dolazili iz Dalmacije, Hrvatske, Bosne i Slavonije. Spomenuo je i nekoliko važnijih imena iz tog prvog razdoblja poput kraljice Katarine Kotromanić Kosača, Fantina de Valle-a, Luke Tolentića, Matije de Baronellisa i Nikole Modruškoga.
U drugom izlaganju Jadranka Neralić govorila je o Bratovštini i hospiciju Svetog Jeronima i ulozi žena u prvom stoljeću njihova djelovanja. Istaknula je nekoliko imena poput Caterine de Frigis Schiavona, Clara de Bosina de Sclauonia, Aterezije, udovice Petra Passarinija, kraljice Katarine i drugih. Govorila je također o posjedima, poput vinograda i zemljišta, koje su članovi Bratovštine posjedovali te o osobnim ostavštinama koje nam potvrđuju da je među njima bilo dosta i imućnih ljudi. Govorila je također i o prvotnom mjestu okupljanja Bratovštine u Borgo san Pietro te o dolasku na mjesto gdje se danas nalazi crkva sv. Jeronima te o tragovima Schiavona u drugim dijelovima grada Rima.
Zdenko Dundović je u izlaganju govorio o „skandalu“ koji se dogodio 1597. prigodom proslave blagdana sv. Jeronima kada je nekolicina članova Bratovštine i Kaptola skinula s crkve mletački grb sv. Marka te je na temelju toga nastao diplomatski, politički i crkveni spor između Mletačke Republike i Španjolske u 16. i 17. stoljeću čime je posvjedočena važnost Bratovštine sv. Jeronima u smislu da se oko nje vodila rasprava na tako visokim razinama. Ovdje treba uzeti u obzir da je crkva sv. Jeronima tada imala kardinala naslovnika Španjolac Manuela Pedra de Dezu i da se nalazila u blizini Trga Venecije i Španjolskog trga, gdje se u 17. stoljeću trajno uspostavilo španjolsko veleposlanstvo te da je dobar dio članova Bratovštine dolazio iz područja Dalmacije koja je bila pod upravom Mlečana pa se u tom činu skidanja grba sv. Marka s pročelja crkve sv. Jeronima može iščitati i jedan otpor prema Mlečanima od strane članova Bratovštine koji su dolazili upravo iz krajeva pod njihovom upravom.
Nikša Varezić je u predavanju o vezama Dubrovačke Republike i Rimske kurije u 16. stoljeću te o diplomatskim uspjesima Dubrovčana istaknuo nekoliko imena poznatih Dubrovčana koji su svoj trag ostavili u Rimu posebno ističući njihovu prisutnost na Papinskom dvoru, u prigodi papinskih ceremonija gdje su zauzimali važna mjesta. Osvrnuo se potom i na nekoliko zanimljivih dopisa iz arhiva Zavoda sv. Jeronima u kojima razni ljudi tražeći pomoć od Bratovštine sv. Jeronima potvrđuju svoju pripadnost „ilirskom“ narodu.”
Poveznica na članak: https://ika.hkm.hr/novosti/u-rimu-odrzan-simpozij-570-godina-ustanova-sv-jeronima-21-travnja-1453-2023/
